Customs
- Da li za uvoz upotrebljavanog motornog vozila proizvedenog u Turskoj, kupljenog i izvezenog od prodavca iz EU – Njemacka, podliježe smanjenoj carinskoj stopi na osnovu izdatog uvjerenja o porijeklu robe EUR.1 izdatog od EU-Njemacka sa naznakom da je roba turskog porijekla?
Shodno odredbama Sporazuma o stabailizaciji i pridruživanju izmedu Crne Gore i EU, odnosno Protokola 3 – definicija pojma „proizvodi sa porijeklom“ i metode administrativne saradanje, a imajuci u vidu Sporazum o slobodnoj trgovini izmedu Crne Gore i Republike Turske koji je na snazi, moguce je iz EU uvoziti robu turskog porijekla po preferncijalnom statusu.
- Da li se prilikom carinjenja robe može prihvatiti knjižno odobrenje od firme koja je izvezla robu, s obzirom na to da je došlo do greške na fakturi prilikom fakturisanja robe po vecoj cijeni nego što je bila dogovorena?
Carinski službenik utvrduje carinsku vrijednost robe u skladu sa carinskim propisima. Carinska vrijednost uvezene robe je njena transakcijska vrijednost, a to je stvarno placena ili cijena koju treba platiti za robu. Lice koje uvozi robu, podnosi carinskom organu carinsku deklaraciju uz koju je priložena faktura kao dokaz o stvarno placenoj cijeni. Ako carinsku vrijednost nije moguce utvrditi na taj nacin, ista se utvrduje korišcenjem metoda za utvrdivanje carinske vrijednosti redosljedom i na nacin propisan Carinskim zakonom i Uredbom za sprovodenje Carinskog zakona koji se nalazi na web adresi http://www.upravacarina.me/me/pocetna/dokumentacija/propisi.
- Koliki je iznos zatezne kamate shodno Carinskom zakonu?
Shodno clanu 226 Carinskog zakona, zatezna kamata na iznos carinskog duga obracunava se u skladu sa zakonom kojim je ureden poreski postupak.
- Da li postupak aktivnog oplemenjivanja može biti okoncan samo stavljanjem robe u drugi dozvoljeni carinski postupak (stavljanje u slobodan promet - opravdan slucaj), a bez donošenja rješenja o okoncanju aktivnog oplemenjivanja u upravnom postupku?
Shodno clanu 97 Carinskog zakona, carinski postupak sa ekonomskim dejstvom završice se kad se odobri novi carinski dozvoljen postupak ili upotreba za robu koja je bila stavljena u taj postupak ili za ekvivalentne robe ili dobijene proizvode nakon oplemenjivanja. Postupak aktivnog oplemenjivanja za uvoznu robu okoncava se, kada je za dobijene proizvode, odnosno robu u nepromijenjenom stanju, primljena deklaracija za pocetak drugog carinski dozvoljenog korišcenja ili upotrebe robe u skladu sa clanom 97 Carinskog zakona i ako su ispunjeni svi drugi uslovi za okoncanje postupka.
- Kako se obracunava carinski dug u situaciji kada treba ocariniti robu koja je bila u postupku privremenog uvoza. Iznos placene amortizacije (24mjeseca) ne pokriva ukupan iznos carinskog duga koji je potrebno platiti.
Prilikom stavljanja u slobodan promet robe, koja se prethodno nalazila u postupku privremenog uvoza, iznos uvozne carine se utvrduje prema propisima za odredivanje visine carine, koji su za tu robu važili na dan nastanka carinskog duga, a isti ce odgovarati razlici izmedu iznosa obracunate carine i iznosa koji je placen shodno clanu 146 Carinskog zakona (iznos uvozne carine koja se placa za robu u postupku privremenog uvoza s djelimicnim oslobodjenjem od placanja uvozne carine).
- Da li roba koja ima kinesko i tursko porijeklo i uvozi se iz Srbije može, prilikom izvoza na Kosovo, da se ne carini u crnogorskoj ispostavi nego da kamion sa robom dode na terminal sa TCG-om i da se direktno iz tranzitnog postupka šalje za Kosovo, kao ponovni izvoz?
Clanom 182 stav 1 Carinskog zakona („Sl.list RCG“ br. 7/02, 38/02, 72/02, 21/03, 31/03, 29/05, 66/06 i 21/08) propisano je da se strana roba može ponovo izvesti iz carinskog podrucja. U postupku ponovnog izvoza carinski organ Crne Gore ne može izdati uvjerenje o porijeklu robe EUR. 1 za robu turskog preferencijalnog porijekla koja se izvozi na podrucje Kosova, iz razloga što u konkretnoj situaciji nisu ispunjeni uslovi propisani clanom 3 Aneksa 4 Sporazuma o izmjeni i pristupanju centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini – CEFTA 2006 („Sl.list RCG“, br.18/07)
- Koliko uzoraka robe carina uzima prilikom carinjenja? Koju ulogu ima svaki od uzetih uzoraka?
Carinarnica, radi kontrole carinske deklaracije koju je primila, može da izvrši pregled robe i da uzme uzorke radi analize robe ili radi daljeg detaljnog ispitivanja. Carinski organ uzima po pravilu bar dva reprezentativna uzorka, u kolicini koja je neophodna za analizu.
Carinski organ, koji je uzeo uzorke robe, jedan primjerak svakog uzorka dostavlja carinskoj laboratoriji, koja obavlja potrebne preglede. Ako potrebne preglede nije moguce obaviti u carinskoj laboratoriji, uzorak se dostavlja strucnoj organizaciji, radi potrebnog pregleda. Drugi uzorak se zadržava za slucaj da je potrebno ponovno izvršiti preglede, odnosno analize.
- Molim vas da mi pojasnite carinsku proceduru za privremeni izvoz robe koja ce se vratiti u nepromijenjenom stanju?
Deklaracija za privremeni izvoz robe koja ce se vratiti u nepromijenjenom stanju se podnosi carinskoj ispostavi izvoza. Rješenje se donosi u skracenom postupku u carinskoj ispostavi. Deklaracija se popunjava u skladu sa Pravilnikom o obliku, sadržaju, nacinu podnošenja i popunjavanja carinske deklaracije i zbirne prijave ( „Sl. list CG“ br. 16/2003, 43/2004, 2/2005, 14/2005 i 48/2007).
Prilikom carinjenja pošiljki sa više faktura cija ukupna vrijednost prelazi 6.000 € da li:
a) ako se prispiju tri fakture ciji ukupan iznos prelazi 6.000 eura, se izdaje 1 obrazac EUR.1, na ukupnu vrijednost, ili se izdaju tri EUR.1 za svaku fakturu posebno i da li može jedan EUR.1 obrazac a ostalo da budu izjave na fakturi,
b) ako dodu npr. tri fakture od istog pošiljaoca iz Srbije, ali su porijekla razlicita, recimo iz Hrvatske, Srbije i BiH, se izdaju EUR. 1 obrasci za sve tri fakture ili sve može biti obuhvaceno jednim,
c) može jedna faktura iz Srbije da obuhvati robu iz više zemalja iz CEFTA sporazuma, i ako može da li se mogu na toj fakturi napisati više izjava o porijeklu robe odnosno onoliko izjava iz koliko je zemalja roba fakturisana,
d) na jednoj fakturi može stajati roba iz zemalja CEFTA sporazuma i roba sa porijeklom iz Evropske unije, tj. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanu. Ako može, da li pošiljka može stici pracena jednim tovarnim listom (CMR-om) ili mora biti poseban tovarni list za robu iz CEFTA i robu iz Evropske unije?
Vezano za carinjenje pošiljki sa više faktura cija ukupna vrijednost prelazi 6.000,00 €:
a) ako prispiju 3 fakture sa ukupnom vrijednošcu robe preko 6.000,00 € moguce je izdati uvjerenje o porijeklu robe EUR.1 na ukupnu vrijednost pod uslovom da se radi o robi sa istim porijeklom;
b) jednim uvjerenjem o porijeklu EUR.1 ne može se obuhvatiti roba porijeklom iz više ugovornih strana CEFTA Sporazuma, vec se za robe sa razlicitim porijeklom (npr. hrvatsko, srpsko, itd.) izdaju posebna uvjerenja;
c) jedna faktura iz Srbije ne može da sadrži više izjava o porijeklu iz razlicitih CEFTA država;
d) shodno odredbama Sporazuma CEFTA i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju na jednoj fakturi se ne može dati izjava o porijeklu iz država potpisnica CEFTA sporazuma i SSP.
- Da li prilikom uvoza robe proizvedene u Rusiji, od pošiljaoca iz Ceške Republike, mogu ostvariti sniženu carinsku stopu shodno ugovoru izmadu Ruske Federacije i Crne Gore sa izjavom na fakturi da je ruskog preferencijalnog porijekla?
U konkretnom slucaju nije moguce ostvariti preferencijalni tretman za robu ruskog porijekla, koja se uvozi od pošiljaoca iz Ceške Republike. Ovo iz razloga jer nijesu ispunjeni uslovi propisani clanom 6 (direktna isporuka iz Ruske Federacije), Pravila o porijeklu robe iz Ruske Federacije, koja se uvozi na teritoriju SRJ, iz Sporazumom o slobodnoj trgovini izmedu SRJ i Ruske Federacije, koji je u primjeni u Crnoj Gori.
Ukoliko se roba uvozi shodno Sporazumu sa Ruskom Federacijom mora biti direktno isporucena u Crnu Goru i mora je pratiti uvjerenje o porijeklu robe izdato od strane ovlašcenih organa Ruske Federacije (Form A) ili ovjerena izjava na fakturi koja se može prihvatiti kao dokaz o porijeklu kada vrijednost robe ne prelazi 5.000 USD.
- Koji je rok za izlazak iz Crne Gore kada se radi o izvozu nakon što se završi neophodna procedura?
Rok istupa robe kod izvoznog i tranzitnog carinskog postupka (zajednickog izvozno-tranzitnog postupka), nije propisan, iz razloga što polazna carinska ispostava, u zavisnosti od dužine puta i uslova prevoza robe, na carinskoj deklaraciji, odreduje rok do kojeg roba mora stic´i u odredišnu carinsku ispostavu.
- Da li se dio robe koji se privemeno uveze sa ATA karnetom, može ocariniti u slucaju prodaje na sajmu? Ukoliko je to moguce kakav je postupak za povratak neocarinjene robe, obzirom da se ne vraca cjelokupna pošiljka po ATA karnetu?
U posebnim slucajevima postoji mogucnost okoncanja privremenog uvoza sa ATA karnetom stavljanjem robe iz privremenog uvoza u slobodan promet. Odobrenje za taj postupak daje nadležna carinska ispostava.
- Koliko iznosi carina na racunare i laptopove prilikom uvoza iz Srbije?
Na internet adresi TARICG http://taric.carina.co.me/TariCG/ koja je dostupna svim korisnicima, možete vidjeti carinske stope za odredene zemlje i grupe zemalja. Prilikom uvoza neophodno je podnošenje dokaza o preferencijalnom porijeklu (EUR.1, izjava na racunu).
- Da li je moguce npr. iz Luke Tivat-Portomontenegro da pravno lice iz Crne Gore snabdijeva domacom robom (prehrambenim proizvodima) strane jahte?
Snabdijevanje stranih jahti sa domacom robom je propisano clanom 5 Pravilnika o posebnim mjerama carinskog nadzora i carinskom postupku za robe koje se koriste za snabdijevanje prevoznih sredstava u medunarodnom saobracaju ("Službeni list CG", br. 52/2010 i 34/2011.). Strana jahta se snabdijeva sa robom danom isplovljavanja.
- Da li lice iz inostranstava koje u u Crnoj Gori želi da otvori d.o.o. ima mogucnost da uveze i registruje automobil na ime firme? Da li cinjenica da je automobil proizveden 2005. godine smeta pri uvozu.
Pomenuti automobil se može uvesti i registrovati na ime firme. Godina proizvodnje nema uticaja na uvoz upotrebljavanih putnickih motornih vozila. U skladu sa Odlukom o uslovima koje moraju da ispunjavaju korišcena motorna vozila koja se uvoze („Službeni list RCG", br. 44/2007 od 23.7.2007. godine i 46/2007.), vozila koja se uvoze u Crnu Goru moraju ispunjavati bezbjedonosno-tehnicke i uslove zaštite životne sredine i zdravlja ljudi. Uslovi zaštite životne sredine i zdravlja ljudi, smatraju se ispunjenim, ako je vozilo opremljeno motorom minimalnog standarda EURO 3 u fabrickoj proizvodnji.
- Da li se prilikom samohodnog izvoza gradevinskih mašina (kamiona, miksera, beton pumpe) u Rusiju može koristiti TIR karnet?
Karnet TIR se može koristiti i za prevoz gradevinskih mašina, koje se izvoze samohodno. Uz karnet TIR, potrebno je podnijeti i izvoznu carinsku deklaraciju.
- Šta je TARICG i da li je potrebna registracija za njegovo korištenje?
Informacije o robi koja se uvozi/izvozi mogu naci u TARICG – elektronskoj bazi podataka carinskih i spoljnotrgovinskih propisa, formiranoj povezivanjem roba (tarifnih oznaka) sa carinskim stopama, uvozno/izvoznim mjerama (zdrastveno sanitarne, fitosanitarne i dozvolama), tarifnim kvotama i preferencijalima.
Za korišcenje aplikacije TARICG nije potrebna registracije i dostupna je svim korisnicima na sajtu http://taric.carina.co.me/TariCG/ .
- Da li je tržište Republike Hrvatske slobodno za uvoz svih vrsta proizvoda iz Crne Gore?
Od 1. jula 2011. godine od kada je na snazi primjena dogovorene liberalizacije sa Hrvatskom uvoz proizvoda iz Crne Gore u Hrvatsku je potpuno liberalizovan, dok je uvoz robe iz Hrvatske u Crnu Goru postepeno liberalizovan do nivoa koji je postignut u pregovorima sa Evropskom unijom (SAA) za jedan broj osjetljivih proizvoda.